Viša asistentica Instituta Pilar, dr. sc. Marina Maglić, u intervjuu za travanjsko/svibanjsko izdanje Revije HAK razgovarala je o izazovima klimatskih promjena i utjecaju društvenih mreža na percepciju javnosti
Klimatske promjene kao globalni izazov
Istaknula je ozbiljnost klimatskih promjena i potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se ublažile njihove posljedice. Naglasila je da, iako je situacija kritična, pravovremene i odlučne akcije mogu imati pozitivan utjecaj.
U anglosaksonskom svijetu, posebice u SAD-u, postoji velika polarizacija između lijevo i desno orijentiranih građana, odnosno između republikanaca i demokrata. U SAD-u je tema klimatskih promjena uvelike politizirana, što dovodi do jasne podjele među građanima. Nasuprot tome, u Hrvatskoj nije primjetan tako snažan svjetonazorski jaz među građanima po pitanju klimatskih promjena. Naime, u Hrvatskoj nijedna politička stranka u svom programu ili javnom diskursu eksplicitno ne negira klimatske promjene, što je pozitivno. Međutim, to ne znači da nema prostora za daljnji napredak.
Naime, iako su naši građani relativno osviješteni kad je riječ o klimatskim promjenama, pri rangiranju najvećih problema s kojima se suočavaju, rijetko izdvajaju klimatske promjene kao prioritet. Dominiraju gospodarske teme, zdravstvo, siromaštvo i kriminal, migracije i sl., dok su pitanja okoliša znatno niže na listi. To daje naslutiti da građani nisu dovoljno svjesni koliko su ti problemi isprepleteni i koliko klimatske promjene utječu na gospodarstvo, politiku i društvo.
(Ne)prihvaćanje klimatskih promjena
Razgovarala je o tome kako internet i društvene mreže mogu otežati razumijevanje znanstvenih činjenica zbog širenja raznih misinformacija, utjecati na percepciju klimatskih promjena i usporiti napore za njihovo rješavanje. Naglasila je potrebu za primjerenijim informiranjem javnosti kako bi se povećalo povjerenje u znanstvene podatke. Osobitu važnost pritom treba usmjeriti na komunikaciju znanstvenog konsenzusa o klimatskim promjenama.
Ovo područje je iznimno zanimljivo te je predmet našeg aktualnog projekta DISINFO klima, u sklopu kojeg će tim našeg Instituta istraživati ulogu dispozicija i izloženosti informacijama u kontekstu klimatskih promjena.
Uz dr. sc. Maglić, u intervjuu je sudjelovao i dr. sc. Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković, koji je također pridonio raspravi o znanstvenim aspektima klimatskih promjena iz perspektive prirodnih znanosti.
Ovaj intervju pruža važan uvid u složenost komunikacije klimatskih znanosti i poziva na bolju informiranost i suradnju svih društvenih slojeva kako bismo se zajedno suočili s ovim globalnim izazovom.