U Institutu Pilar u Zagrebu od 18. do 22. lipnja 2024. gostovao je svjetski znani socijalni psiholog, prof. Jan-Willem van Prooijen, koji je održao predavanje na temu teorija zavjera, s posebnim naglaskom na njihov utjecaj na društvo. Prof. van Prooijen izvanredni je profesor socijalne psihologije na Sveučilištu Vrije u Amsterdamu i počasni profesor na Sveučilištu u Maastrichtu, a poznat je po svojim istraživanjima i publikacijama u području psihologije teorija zavjera. – Iz medija
U svom predavanju „Sve je to prevara! – Zašto teorije zavjera polariziraju i radikaliziraju ljude?“, održanom 20. lipnja 2024., prof. van Prooijen je, među ostalim, pojasnio kako teorije zavjera zadovoljavaju identitetske potrebe pojedinaca, često kroz demoniziranje drugih grupa. Istaknuo je da te teorije signaliziraju upozorenja da druge grupe pokušavaju povrijediti njihovu zajednicu, što dodatno povećava društveni razdor i neprijateljstvo, a ponekad čak vodi i do nasilja.
Vjerovanje u teorije zavjera dio je ljudske prirode. Kada stvari krenu po zlu, ljudi iskazuju prirodnu sklonost za svoje probleme kriviti skupine u koje nisu imali povjerenja od samog početka. Prof. van Prooijen smatra da su teorije zavjera nedavno postale malo eksponiranije, najvjerojatnije zbog različitih osobitosti interneta i društvenih mreža. Na primjer, nefiltrirane ideje lako mogu doseći široku publiku, ljudi su zbunjeniji zbog mnogih kontradiktornih informacija koje primaju, te je relativno lako stvoriti vlastitu stvarnost uzimajući u obzir samo one izvore koji se slažu s našim uvjerenjima. No, bila bi pogreška misliti da su teorije zavjera sada raširenije nego ikada prije. Tridesetih godina prošlog stoljeća, Hitler je uspio uvjeriti veliko mnoštvo u antisemitske zavjereničke teorije čiji je cilj svjetska dominacija. U srednjem vijeku, bilo je uobičajeno spaljivati mlade žene kao vještice zbog vjerovanja da su se urotile s vragom kako bi izazivale katastrofe. Naime, teorije zavjera pojavljuju se svugdje, također u dijelovima svijeta gdje ljudi žive tradicionalnijim životima bez moderne tehnologije.
Prof. van Prooijen je u razgovoru s prisutnima istaknuo da, iako teorije zavjera mogu biti privlačne u nesigurnim vremenima, one također predstavljaju značajan izazov za društvenu koheziju i racionalno donošenje odluka. Naglasio je važnost razvoja kritičkog mišljenja i različitih strategija poput „prebunkinga“ (učenje prepoznavanja manipulativnih tehnika koje teoretičari zavjera koriste za uvjeravanje ljudi) u borbi protiv širenja teorija zavjera i dezinformacija. Također, ukazao je da istraživanja pokazuju kako su učinkovita i internetska upozorenja, odnosno označavanje sumnjivog sadržaja. Ovakav način ne cenzurira, ali upozorava ljude da je sadržaj upitne istinitosti.
Predavanje je organizirano u sklopu četverogodišnjeg projekta DISINFO klima, koji financira EU programom NextGeneration, a koji istražuje kako izloženost dezinformacijama i osobne karakteristike utječu na stavove i ponašanja u vezi s klimatskim promjenama. Cilj projekta je ne samo znanstveno razumijevanje fenomena dezinformacija, već i razvoj praktičnih rješenja za smanjenje njihovog utjecaja.
U okviru van Prooijenovog posjeta održan je niz radnih sastanaka s članovima projekta DISINFO klima s ciljem definiranja smjernica i narednih istraživačkih koraka.
Tijekom svojeg gostovanja, prof. van Prooijen dao je i nekoliko intervjua za hrvatske medije:
– Green.hr: Svjetski poznati socijalni psiholog tvrdi: ‘Krize u društvu plodno su tlo za širenje teorija zavjera’, 21. 6. 2024.
– RTL DIREKT: REALNOST VS. TEORIJE ZAVJERE / Toplinska kupola nije kriva za val vrućine: Što je uzrok i zašto mnogi ne vjeruju u klimatske promjene?, 20. 6. 2024.